Language/Vietnamese/Grammar/Nouns-and-Gender/sr
Հայերէն
Български език
官话
官話
Hrvatski jezik
Český jazyk
Nederlands
English
Suomen kieli
Français
Deutsch
עברית
हिन्दी
Magyar
Bahasa Indonesia
فارسی
Italiano
日本語
Қазақ тілі
한국어
Lietuvių kalba
Νέα Ελληνικά
Şimali Azərbaycanlılar
Język polski
Português
Limba Română
Русский язык
Српски
Español
العربية القياسية
Svenska
Wikang Tagalog
தமிழ்
ภาษาไทย
Türkçe
Українська мова
Urdu
Uvod[уреди | уреди извор]
Dobrodošli na lekciju o vijetnamskoj gramatici, gde ćemo istražiti svet imenicâ i roda! Razumevanje roda imenicâ je veoma važno za pravilno korišćenje jezika i komunikaciju. U ovoj lekciji, fokusiraćemo se na to kako se imenice u vijetnamskom jeziku razdvajaju prema rodu, kao i na pravila i primere koji će vam olakšati učenje. Pripremite se da otkrijete zanimljive aspekte vijetnamskog jezika!
Značaj roda u vijetnamskom jeziku[уреди | уреди извор]
U vijetnamskom jeziku, imenice nemaju gramatički rod kao u nekim drugim jezicima (poput srpskog ili nemačkog). Umesto toga, rod se obično odnosi na biološki pol ili društvene uloge. Važno je znati kako se imenice klasifikuju, jer to može uticati na izbor pridjeva i zamjenica u vašim rečenicama.
Kako se imenice dele po rodu?[уреди | уреди извор]
U vijetnamskom jeziku, imenice se mogu klasifikovati u tri glavne kategorije: muške, ženske i neutrale. Ove kategorije se najčešće koriste za označavanje ljudi i nekih životinja, dok se kod stvari rod obično ne uzima u obzir.
Muške imenice[уреди | уреди извор]
Muške imenice su one koje se koriste za označavanje muških osoba ili životinja. Evo nekoliko primera:
| Vijetnamski | Izgovor | Srpski |
|---|---|---|
| ông | /ʔoŋ/ | otac, gospodin |
| con trai | /kɔn tʂai/ | sin |
| anh | /aɲ/ | stariji brat |
Ženske imenice[уреди | уреди извор]
Ženske imenice se koriste za označavanje ženskih osoba ili životinja. Pogledajmo primere:
| Vijetnamski | Izgovor | Srpski |
|---|---|---|
| bà | /ɓaː/ | baka, gospođa |
| con gái | /kɔn ɡaːi/ | ćerka |
| chị | /tʃi˧˩/ | starija sestra |
Neutralne imenice[уреди | уреди извор]
Neutralne imenice ne pripadaju nijednom rodu, a najčešće su to stvari ili pojmovi. Evo nekoliko primera:
| Vijetnamski | Izgovor | Srpski |
|---|---|---|
| bàn | /ɓa:n/ | sto |
| sách | /saːk/ | knjiga |
| xe | /seː/ | auto |
Korišćenje roda u rečenicama[уреди | уреди извор]
Kada koristite imenice u rečenicama, važno je znati koji rod se koristi kako biste pravilno odabrali pridjeve i zamjenice. Na primer:
- Muške imenice: "Ông ấy là bác sĩ" (On je doktor). Ovde se koristi "ông" što je muška imenica.
- Ženske imenice: "Bà ấy là giáo viên" (Ona je učiteljica). "Bà" označava žensku osobu.
- Neutralne imenice: "Sách này rất hay" (Ova knjiga je veoma dobra). Ovde "sách" ne nosi rod.
Vežbe i primene[уреди | уреди извор]
Sada kada smo prošli kroz osnove roda i imenicâ u vijetnamskom jeziku, vreme je da se malo igramo! Evo nekoliko vežbi koje će vam pomoći da primenite ono što ste naučili.
Vežba 1: Prevedite rečenice[уреди | уреди извор]
Prevedite sledeće rečenice na vijetnamski jezik:
1. Moj otac je učitelj.
2. Moja sestra je doktor.
3. Ova knjiga je zanimljiva.
Rešenja:[уреди | уреди извор]
1. "Cha tôi là giáo viên."
2. "Chị tôi là bác sĩ."
3. "Cuốn sách này rất thú vị."
Vežba 2: Identifikujte rod[уреди | уреди извор]
Za svaku imenicu ispod, odredite da li je muška, ženska ili neutralna:
1. mèo (mačka)
2. con trai (sin)
3. cô (učiteljica)
Rešenja:[уреди | уреди извор]
1. Mèo - ženska (u većini konteksta, iako može biti i muška)
2. Con trai - muška
3. Cô - ženska
Zaključak[уреди | уреди извор]
U ovoj lekciji smo istražili osnove roda i imenicâ u vijetnamskom jeziku. Razumeli smo kako se imenice dele na muške, ženske i neutralne, kao i kako se to odražava u rečenicama. Imajte na umu da se praksa uvek isplati, pa vežbajte što više možete!
Остале лекције[уреди | уреди извор]
- 0 do A1 Tečaj → Gramatika → Buduće glagolske imenice
- 0 do A1 Kurs → Gramatika → Pridjevi
- 0 do A1 tečaja → Gramatika → Pridjevi prošlog vremena
- 0 do A1 kursa → Gramatika → Zamenice i lične zamenice
- 0 do A1 Tečaj → Gramatika → Posvojne zamjenice
- 0 to A1 Course
- 0 do A1 Tečaj → Gramatika → Sadašnje vremenske glagole
- 0 do A1 kurs → Gramatika → Modalni glagoli
- Tečaj od 0 do A1 → Gramatika → Prilozi
